Rekonstrukcija Vlade mogla bi da se obavi prije kraja godine, kad je zadnji rok za to, jer vlast ostvaruje dobre rezultate. To je, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, na sinoćnem sastanku čelnika partija skupštinske većine u Podgorici, poručio premijer i predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić.
Lider većine sastali su se da bi razgovarali o pitanju izbora vrhovnog državnog tužioca (VDT), o čemu će Skupština odlučivati u subotu, 27. januara.
Izvori “Vijesti” kažu da su na sastanku temu rekonstrukcije aktuelizovali šefovi koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG), Andrija Mandić i Milan Knežević. Prema riječima jednog sagovornika, Spajić im je saopštio da se “osvježenje” njegovog kabineta može dogoditi i prije kraja godine, odnosno roka definisanog koalicionim sporazumom, “ako se nastave dobri rezultati”. Drugi sagovornik navodi da je premijer poručio da se rekonstruckija može obaviti ranije “jer postižemo dobre rezultate”.
Koalicija ZBCG pokrenula je pitanje rekonstrukcije krajem prošle godine, poručujući da bi taj postupak trebalo da uslijedi nakon novogodišnjih praznika, nekoliko mjeseci poslije toga ili u prvoj polovini 2024. godine. Iz tog saveza isticali su da ne vide zašto ne bi dobili priliku da kroz rekonstrukciju doprinesu “rješavanju svih onih izazova pred kojima se nalazi 44. Vlada”.
U koalicionom sporazumu o vlasti piše da je rekonstrukcija planirana najkasnije do izglasavanja budžeta za 2025, što znači – do kraja ove godine. Navedeno je da se, “u skladu s dosljednim i potpunim poštovanjem svih odredbi sporazuma”, premijer obavezuje da će se ona sprovesti.
U dokumentu je navedeno da će koaliciji ZBCG nakon rekonstrukcije pripasti pet mjesta u Vladi. Tom savezu, koji čine Mandićeva Nova srpska demokratija i Kneževićeva Demokratska narodna partija (DNP), namijenjeni su potpredsjedničko mjesto za infrastrukturu, kao i resori saobraćaja, prosvjete, turizma i prostornog planiranja i urbanizma. ZBCG trenutno podržava Vladu bez učešća u njoj.
Kad je riječ o pitanju VDT-a, na sastanku su, prema tvrdnjama jednog izvora, samo Spajić i predstavnici Demokrata decidno saopštili da će glasati za izbor Milorada Markovića. Sagovornik kaže da se iz izlaganja ostalih učesnika sastanka nije moglo zaključiti hoće li podržati Markovića, ali da pretpostavlja da taj kandidat ima sigurna 42 glasa, što znači – bez glasova Kneževićevog DNP-a.
Isti izvor kaže da nije jasno da li je neko iz vlasti razgovorao s opozicionim Bošnjačkom strankom (BS), Građanskim pokretom (GP) URA i Socijaldemokratama (SD) o podršci Markoviću, ako DNP ne bude htio da ga podrži.
Ostali sagovornici sa sastanka tvrde da se “ide prema konsenzusu” o izboru Markovića, odnosno da “postoji neki konsenzus” o tome.
“Svi su se saglasili da je izbor VDT-a bitan za proces evropskih integracija i da se to pitanje mora završiti”, rekao je jedan od tih sagovornika.
Knežević se, prema saznanjima “Vijesti”, na sastanku nije izjašnjavao o tome hoće li glasati Markovića, već je iskazao rezerve prema njemu. DNP će, po informacijama “Vijesti”, na dan glasanja objaviti kako će se odrediti.
Bez četiri poslanika DNP-a, vladajućoj većini za izbor Markovića fali još najmanje sedam glasova – ukupno 49. Podrška bi mogla da dođu od BS-a, SD-a i Ujedinjene Crne Gore (Ujedinjena), objavile su ranije Vijesti.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, poručila je juče da je izbor VDT-a bez daljeg odlaganja od presudne važnosti za vladavinu prava u Crnoj Gori.
Osim Markovića, kandidati za tu poziciju su bivša vršiteljka dužnosti (v. d.) VDT-a Maja Jovanović i sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša.
Marković je magistar pravnih nauka s dugogodišnjim iskustvom u oblasti vladavine prava – ljudskih prava, pravosuđa, krivičnog prava i oduzimanja imovinske koristi. Radio je na Pravnom fakultetu i kao ekspert/konsultant na projektima EU, Savjeta Evrope, OEBS-a, UNDP-a…
Jovanović je preko dvadeset godina u tužilačkoj organizaciji, a Tužilački savjet (TS) je 5. februara 2022. izabrao da obavlja funkciju v. d. VDT-a, na kojoj je bila u dva mandata. Za vrijeme tih mandata, a na njen predlog, TS je izabrao novog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, a potom je pokrenuto nekoliko istraga koje su rezultirale podizanjem optužnica protiv nekadašnjih čelnika pravosuđa.
Suzana Mugoša karijeru je počela 1995. u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici kao pripravnik, da bi 1999. bila izabrana za savjetnika. Nakon pet godina podnijela je ostavku i izabrana je za sudiju podgoričkog Osnovnog suda, a potom je napredovala u sudskom sistemu. Sudila je u predmetu “Zavala”, a donijela je i prvostepenu osuđujuću presudu Mandiću i Kneževiću u slučaju “državni udar”, koju je Apelacioni sud vratio na ponovno suđenje Višem sudu, ali pred drugim vijećem.
Knežević potegnuo pitanje razgraničenja
Izvori navode da je Milan Knežević na sastanku pokrenuo i pitanje razgraničenja Zete i Podgorice.
Dok jedan sagovornik kaže da je šef DNP-a tražio da Spajić razgovara s partijskom koleginicom i gradonačelnicom Podgorice Oliverom Injac, da bi se o pitanju razgraničenja pronašao “kompromis ili neki balans”, drugi tvrdi da to nije tačno. Taj izvor ističe da je Knežević poručio da se ide na arbitražu ako ne bude dogovora, a da se prije toga Zeti prepiše sve što joj pripada po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.
Na sastanku je, prema saznanjima “Vijesti”, bilo razgovora i o Elektroprivredi Crne Gore (EPCG). Spajić je kolege obavijestio da je Vlada juče donijela odluku o potrebi sazivanja skupštine akcionara te kompanije.
Dogovor lidera većine je da se sastaju jednom u dvije sedmice, a jučerašnji sastanak im je, prema informacijama “Vijesti”, prvi u ovoj godini.
Sastanku su osim Spajića, Mandića i Kneževića, prisustvovali lider Demokrata i funkcioner te partije Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, lider CIVIS-a Srđan Pavićević, funkcioner Socijalističe narodne partije Dragan Vukić, Albanskog foruma Nik Đeljošaj i Albanske alijanse Fatmir Đeka.
