U Crnoj Gori u većini opština rasprostranjena je šuga, a za nepun mjesec Institutu za javno zdravlje prijavljeno je 55 slučajeva tog zaraznog oboljenja, potvrđeno je iz ove zdravstvene ustanove.
Oboljenje od te zarazne bolesti koja se brzo i lako širi, ukoliko se ne vodi računa o higijeni i liječenju, mora se obavezno prijaviti Institutu.
“Na osnovu prijavnih kartica o obolijevanju od zaraznih bolesti u Institut za javno zdravlje Crne Gore od 1. oktobra ove godine do 22. novembra broj registrovanih oboljelih od skabijesa (šuge) je 55. Od ukupno prijavljenih slučajeva za posmatrani period oko 30 odsto su djeca predškolskog uzrasta”.
Najviše oboljelih u ovom periodu bilo je u Podgorici (20), Beranama (12 ) i Rožajama (5).
“Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima obolijevanja ili u krugu porodice, nije registrovano obolijevanje u epidemijskoj formi. Broj registrovanih oboljelih od skabijesa u istom periodu prošle godine bio je 47”, piše u odgovorima Instituta.
Navode da je epidemiološka situacija u ovom momentu stabilna i uobičajena, s obzirom na to da se u posljednjih deset godina, na teritoriji Crne Gore na godišnjem nivou registruje od 190 do 900 oboljelihod ove bolesti, dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 10 do 70 oboljelih.
“Ovo oboljenje se javlja tokom cijele godine, ali veća učestalost obolijevanja se bilježi u kasnu jesen i zimi. Šuga (scabies) je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu. Javlja se sporadično ili epidemijski u kolektivima”, pojašnjavaju iz Instituta.
Parazit koji izaziva šugu (šugarac), nastanjuje se u površinskom sloju kože “bušeći hodnike” u kojima polaže jaja.
“Šuga se prenosi dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja. Najčešća tegoba je svrab koji je najintenzivniji noću. Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Moguća je bakterijska infekcija kože na mjestima češanja, što komplikuje i produžava liječenje”, pojašnjavaju u odgovorima
Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru, koji će ih uputiti kako da spriječe nastanak oboljenja
Osobe koje nikada ranije nijesu imale šugu obično osjete tegobe četiri di šest nedjelja posle kontakta sa oboljelim.
Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana (do nedjelju dana).
“Starije osobe, osobe koje borave u ustanovama za kolektivni smještaj i osobe sa oslabljenim imunim sistemom mogu da budu i bez svraba. Svaka neuobičajena promjena na koži bi trebala da se pregleda od strane ljekara”, poručuju iz Instiuta.
Osoba može da prenese šugu od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.
“Šugu dijagnostikuje zdravstveno osoblje pregledom promjene na koži i/ili uzimanjem uzorka sa kože. Lijek, koji propisuje ljekar najčešće je u obliku kreme. Krema se nanosi na kožu i ostavlja da djeluje odgovarajuće vrijeme (u zavisnosti od preparata), a zatim spira odnosno postupa se po upustvu ljekara. Osobe sa opisanim tegobama mora pregledati i liječiti ljekar što je ranije moguće. Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru, koji će ih uputiti kako da spriječe nastanak oboljenja”, upozoravaju iz Instituta.
Naglašavaju da se posteljina, odjeća i rublje mora na adekvatan način tretirati, te da ga je najbolje otkuvati.
Odjeća ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana.
