Percepcija građana da postoji veza između visokorangiranih policijskih funkcionera i organizovanog kriminala ključni je problem i opterećenje crnogorske policije, ocijenio je glavni metodolog istraživanja „Iskustva i stavovi građana o radu policije“, Miloš Bešić.
On je, u podkastu Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), kazao da je takva percepcija bila i ostala problem, navodeći da se misli na veze između organizovanih kriminalnih grupa i prije svega visokih policijskih službenika, a ne na policiju uopšte.
Bešić je naveo da su hapšenja bivših visokih funkcionera vjerovatno pojačala tu percepciju, iako ne dramatično.
„Građani su nekada mislili da ta veza postoji i danas vjeruju da postoji. Iz situacionih razloga čak malo više danas to vide nego što je bio slučaj. Rekao bih da je to ključni problem i ključno opterećenje koje prati policiju“, rekao je Bešić.
On je ocijenio da je, u određenoj mjeri, dobro da se veza policije i organizovanog kriminala ne odnosi na policiju uopšte.
Bešić je rekao da građani vrlo jasno targetiraju u istraživanjima i kažu da postoji određena sprega između nekih visokorangiranih funkcionera u policiji i organizovanog kriminala.
„To je nešto što je zapravo najveći razlog za zabrinutost“, upozorio je Bešić, navodeći da je takva percepcija ostala i nakon izbora 2020. godine.
On je upitao zašto je to i dalje slučaj, ako se takva percepcija može pripisati bivšoj vlasti.
„I dalje postoji uvjerenje da su visokopozicionirani ljudi u policiji povezani sa organizovanim kriminalom i mislim da treba raditi na tome. Ako je ta percepcija pogrešna, treba raditi na tome da se ona dekonstruiše“, rekao je Bešić.
Prema njegovim riječima, ako je percepcija realna i zasnovana na činjenicama, problem je veći i moraju da se nađu mehanizmi za njegovo rješavanje.
Bešić je, govoreći o tome na osnovu čega ljudi procjenjuju da postoji veza između visokorangiranih policajaca i organizovanog kriminala, kazao da se to može da procijeniti na osnovu novinskih natpisa ili na osnovu nekih indicija.
„Kada vidite da trećina građana Crne Gore ima rođaka ili bliskog prijatelja u policiji, onda to pojačava i sam argument njihove percepcije”, objasnio je Bešić.
Kako je kazao, kada makar trećina tih ljudi kaže da postoji veza između visoko pozicioniranih ljudi u policiji i kriminala, to govori da vjerovatno percepcija nije zasnovana ni na čemu – jer mu je rekao blizak prijatelj ili rođak.
Bešić je istakao da veza između policijskih službenika i kriminala mora da se razbije i da tu ne može da postoji kompromis.
On je naglasio da ni na nivou regiona nije ništa bolja situacija kada je u pitanju ta sprega, navodeći da to postoji i na zapadu Evrope.
Bešić je kazao da je zadatak ljudi koji se bave israživačkim radom da ukažu da je potencijalna ili stvarna veza između visokih službenika u policiji i organizovanog kriminala postojala i da, bez obzira na sve političke promjene, veoma vjerovatno još postoji.
„Sada je na drugim strukturama da se bave tim problemom i da se to pitanje počne rješavati”, rekao je Bešić.
On je kazao da je povjerenje građana u policiju, koje CEDEM mjeri od 2003. godine, tradicionalno na solidnom nivou i da je kumulativno uvijek veći broj građana koji imaju povjerenje u policiju.
,,U posljednjih 20 godina, bez obzira na sve političke turbulencije, policija je zadržala jednu vrstu reputacije, u mjeri u kojoj je to moguće, neutralnog državnog organa”, rekao je Bešić.
Kako je naveo, ako se isključi Srpska pravoslavna crkva, ali i predsjednik Crne Gore – jer je trenutno tu visok nivo povjerenja, vidjeće se da je policija uvijek u vrhu hijerarhije povjerenja.
,,Ono što je najpozitivnije u tom smislu jeste da je policija ostala prilično stabilne vrijednosti poverenja, čak i u periodima ozbiljnjih političkih turbulencija, što uključuje i posljednje ozbiljne političke promjene smjenom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) 2020. godine”, naveo je Bešić.
Govoreći o tome što javnost percipira policijske službenike kao osobe koje su tu prije da kazne, nego da zaštite, Bešić je rekao da funkcija penalizacije ne mora biti negativna iako mora biti represivna, već da može biti indikacija da policija obavlja svoj posao.
,,Sam indikator može da govori o tome da policija aktivnije i ažurnije obavlja svoj posao ili da se povećava stepen izvršenja prekršajnih i krivičnih djela, pa se policija tu pojavljuje kao organ penalizacije, ali može da bude i povećeni stepen represije iz nekih drugih razloga”, rekao je Bešić.
On je kazao da je dobar indikator to što će gotovo tri četvrtine građana reći da se osjeća veoma bezbjedno i tu postoji progresivna promjena kada se uporede istraživanja unazad desetak godina.
Upitan kako vidi to što građani ne znaju nužno kome da se žale ili ne vide svrhu žalbe, Bešić je kazao da je broj građana koji tako misle nije na istom nivou kao prethodnih deset ili 15 godina.
Kako je rekao, generalno opada stepen spremnosti građana da se obrate policiji, objašnjavajući da je generalno kapacitet i spremnost građana da socijalno participiraju i štite jedni druge u padu.
,,Ne vidim taj podatak u negativnom svjetlu po rad policije. To vidim u jednom širem socijalnom kontekstu, gdje imamo zaista nemali broj problema”, rekao je Bešić.
On je kazao da će oko 65 odsto građana reći da je posljednji put imalo komunikaciju sa policijom u saobraćaju.
Zbog toga je, kako je naveo, CEDEM Ministarstvu unutrašnjih poslova još 2004 ili 2005. godine dostavio izvještaje šta treba da urade da poboljšaju komunikaciju sa građanima i da treba da vode računa kako se policijski službenici ponašaju u saobraćaju.
Bešić je, govoreći o nasilju u porodici, kazao da su lična bezbjednost i nasilje u porodici dvije različite stvari, jer žrtva nasilja neće reći da se osjeća nebezbjedno u Crnoj Gori zato što trpi nasilje u porodici.
,,Porodično nasilje jeste veliki problem sigurno u Crnoj Gori”, istakao je Bešić.
On je dodao da je rad medijskih poslenika, nevladinih organizacija i ljudi koji se bave ljudskim pravima učinio da taj problem bude vidljiviji, kao i da je osnažio žene da to češće prijavljuju.
Prema riječima Bešića, iako još najveći broj njih neće prijavljivati, problem nasilja u porodici je sve vidljiviji, a žene su sve spremnije to da prepoznaju i prijave.
,,Žene treba osnažiti – ne štitite integritet porodice time što ne prijavljujete nasilnika”, poručio je Bešić.
On je istakao da treba odstraniti narativ da žena gubi lični integritet ili dobija negativne etikete jer prijavljuje muža i da treba govoriti da je žena koja prijavljuje nasilje pozitivac.
Kako je naveo, kada policija ide po prijavi porodičnog naslija, nerijetko i oni žele da to smire i to relativizuju, zato što su, prema riječima Bešića, i oni sastavni dio palete “čuva i štiti porodicu”.
Bešić smatra da napori moraju da rezultiraju time da se promijeni svijest samih policajaca i njihov odnos i odgovornost prema tome.
Prema njegovim riječima, kada se vidi procenat da sve češće policija interveniše po pitanju porodičnog nasilja, to znači da žene češće prijavljuju.
,,Ali to ne znači da se nasilje češće dešava, samo češće prijavljuju”, dodao je Bešić i istakao da su žene osnažne da prijave i da policija mora da reaguje.
Govoreći o zamjerkama građana na sporost policijske reakcije, Bešić je rekao da brzina reagovanja policije, kao i svih institucija, zavisi od situacije.
On je pojasnio da postoje neka objektivna ograničenja koja se moraju razumjeti.
,,Brzina reakcije policije nerijetko je rezultat objektivnih okolosti, ali zaista iz onih plastičnih primjera koje imamo u istraživanjima, postoji zona gdje očito da policija sporo reaguje bez objektivnih razloga i gdje reakcija mora biti brža”, rekao je Bešić.
Kako je naveo, može se opravdati sporost reakcije ukoliko je to neka ruralna sredina, ali ako se to dešava u centru grada – naravno da policija mora brzo da reaguje.
Bešić je ocijenio da sistem reagovanja mora da se popravi i unaprijedi.
On je rekao da je istraživanje pokazalo da postoje velike promjene kada je u pitanju rad policije po opštinama, navodeći da je na primorju situacija mnogo bolja posljednjih godina, kao i da vrlo pozitivni progresivni trendovi postoje i u Pljevljima.
Prema riječima Bešića, najdramatičnija promjena je bila u Kotoru, gdje su ljudi prije sedam – osam godina govorili da je kotorska policija najgora u cijeloj Crnoj Gori, a sada kažu da najbolje radi.
Kako je kazao, to su dobri primjeri i treba vidjeti šta je radila policija u Kotoru, pa to implementirati u drugim opštinama.
Bešić je rekao da građani još u velikoj mjeri zamjeraju policiji da se ponaša selektivno u odnosu na političare i ljude koji su bogatiji.
,,I to je problem, selektivo djelovanje policije u odnosu na dva ključa kriterijuma – politički kriterijum i finansijska moć”, istakao je Bešić.
Prema njegovim riječima, percepcija javnosti da je policija politizovana se nije mnogo promijenila.
Bešić je objasnio da, kada građani kažu da je rad policije ispolitizovan, misle na povezanost policije i vladajućih političkih partija.
,,U vrijeme vladavine DPS-a, 30 godina ljudi su rekli da je DPS povezan sa radom policije. Smijenjen je DPS, sada pitate te građane, oni kažu da je vladajuća partija povezana sa radom policije”, dodao je Bešić.
On je zaključio da to nije problem samo policije, već da u Crnoj Gori postoji stav da partija koja je na vlasti ima supremaciju i neki lanac autoritarne komande nad čitavim sistemama.
Podcast je realizovan u okviru projekta „Policija u službi građana i građanki“ podržanom od strane Ambasade Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori.
Sami cilj projekta je sa jedne strane unapređenje kapaciteta policije, kontrolnih mehanizama prilikom obavljanja policijskih aktivnosti, kao i unapređenje znanje službenika/ca policije o konceptu ljudskih prava i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, a sa druge strane i obrazovanje građana/ki o njihovim pravima i načinu prijavljivanja ukoliko dođe do kršenja tih prava od strane policije.
