“Kažnjavanje” penzionera, koji primaju penzije veće od 450 eura, a koji su tokom radnog vijeka plaćali veće doprinose zbog čega neće dobiti povećanje penzija, kao njihove kolege koje primaju manje od 450 evra, tema je koja ovih dana budi žestoke reakcije i pokreće mnoga etička, socijalna pa tek na kraju ekonomska pitanja, tvrde iz kompanije Fidelity Consulting.
Ovaj tekst, kako navode, ima za cilj da osvijetli problematiku koja se nalazi iza ove osjetljive teme, kao i moguće implikacije koje ona sa sobom nosi.
„Prvo i osnovno, važno je razumjeti koncept socijalnog osiguranja i funkciju penzionog sistema. Sistem socijalnog osiguranja u Crnoj Gori dizajniran je na principima međugenerecijske solidarnosti i distributivne pravde, što znači da sadašnje radne generacije svojim doprinosima finansiraju penzije trenutnih penzionera, s nadom da će i njih, kada dođe vrijeme za to, finansirati naredne generacije te da, sa pravom, mogu očekivati srazmjerno povećanje penzija za sve penzionere. Ovi pojedinci su svoj radni vijek proveli izdašno finansirajući i vjerujući u sistem koji im je obećavao sigurnost i stabilnost u zasluženoj starosti, zasnivajući svoja očekivanja na zakonskim regulativama i socijalnim ugovorima“, saopštavaju iz ove kompanije.
Kada se pojavi situacija da penzioneri koji su decenijama plaćali veće doprinose ne dobiju očekivano povećanje penzija kao njihove kolege koji su izdvajali niže iznose doprinosa, osjećaj nepravde je neizbježan jer se mogu osjećati izdanima od sistema u koji su vjerovali a koji su izdašno finansirali tokom svog višedecenijskog radnog vijeka, tvrde iz Fidelity Consultinga i dodaju da sa pravne tačke gledišta nagla promjena pravila koja tangira ovu osjetljivu kategoriju stanovništva može biti viđena kao kršenje ugovornih obaveza.
„Penzioneri koji su plaćali veće doprinose mogu se osjećati kažnjenima jer se, paradoksalno, njihov višedecenijski veći doprinos penzionom sistemu ne vrednuje adekvatno. Sa socijalnog aspekta, nezadovoljstvo penzionera može voditi do jačanja generacijskog jaza i podizanja tenzija između različitih socijalnih grupa. U crnogorskom društvu, gdje penzioneri čine značajan dio populacije (oko 20%), ovakve nepravde mogu imati dalekosežne posledice po socijalnu koheziju. Percepcija nepravde može uticati na povjerenje trenutnih radnika koji uplaćuju visoke doprinose u penzijski sistem, što može voditi izbjegavanju poreza a što će u konačnom imati dugoročne negativne posledice na ekonomsku stabilnost države. Stoga, rješavanje ovakvih problema zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje socijalni dijalog između penzionera, vlasti i ostalih zainteresovanih strana.
Potrebno je tražiti kompromise i dugoročna rješenja koja će osigurati prije svega pravednost a zatim i održivost penzijskog sistema. Na kraju – da, povećanje minimalnih penzija ali i srazmjeno povećanje ostalih penzija. ZASLUŽILI SU“, zaključili su iz Fidelity Consultinga.
