Legitimna je svaka inicijativa, pa i Nika Đeljošaja iz Albanskog foruma, da se zabrani rad kladionicama i kazinima. Ipak, kako je ocijenio za Radio Crne Gore, ministar finansija Aleksandar Damjanović, konačna odluka je u rukama parlamenta.
“Prema tome, ja je neću komentarisati sa aspekta izvršne vlasti, dok postoji zakonski osnov, Ministarstvo finansija i Vlada su dužni da ga primjenjuju. Ukoliko bi, pak, taj zakonski osnov nestao odlukom Skupštine, odnosno usvajanjem zakona o prestanku važenja tog akta i zabrana industrije kocke u Crnoj Gori, to bi bila neumitna činjenica”, prokomentarisao je Damjanović.
Zakon o igrama na sreću je, napominje naš sagovornik, na snazi oko dvije decenije i ne odgovara današnjim uslovima u industriji kocke, kada se gro igara realizuje po sistemu klađenja uživo. Zbog toga, poručuje, Crnoj Gori treba novi zakon. Podsjeća, da je 43.vlada uradila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, ali da ga i nakon usvajanja u Skupštini, tadašnji predsjednik Milo Đukanović nije potpisao, kao ni sadašnji Jakov Milatović.
“Te izmjene su bile osnov da u 2023. budu povećani prihodi, jer je potencijal u industriji kocke mnogo veći od onog koji sada ostvaruje, oko 15-tak miliona na godišnjem nivou. Sada smo u situaciji da očekujemo šta će uraditi novi saziv parlamenta u komunikaciji sa predsjednikom države”, naveo je ministar finansija.
Podsjeća da se u resoru na čijem je čelu uveliko priprema potpuno novi zakon, koji bi trebao da bude na snazi na početku naredne godine. U međuvremenu, kaže, postavlja se video nadzor u kladionicama i kazinima radi kontrole platformi za klađenje putem interneta.
“Radne grupe rade svoj dio posla, bez obzira što zakonska rješenja nijesu objavljena u Službenom listu, a parlament ih je glasao. Tako da mi radimo svoj dio posla očekujući da će se nakon konstituisanja Skupštine biti potvrđeno ono što je u prethodnom sazivu izglasano. To bi značilo, da bi odmah imali adekvatan nadzor u skladu sa odredbama”, pojasnio je Damjanović.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da inicijativa Đeljošaja, kako kaže, zvuči primamljivo za narod, odnosno potkrepljuje mišljenje da su kladjenje porok koji pojedince dovode do bankrota.
“Međutim, treba imati u vidu da je Đeljošaj to rekao u ovom trenutku. Zašto tako nešto nismo čuli ranije, prosto mi je neshvatljivo. Ipak bi trebao da vodi računa o posljedicama koje jedna takva odluka donosi. Narod je rekao, dijete se rodilo, valja ga ljuljati. Znači ako ste ga zaljuljali i dali mu da živi , a kasnije želite da ga uklonite pravite opasne posljedice, metaforički rečeno. Desetak hiljada ljudi vezano je za gejming industriju u Crnoj Gori i ne bi se izbjegli socijalni potresi u slučaju zatvaranja kladionica i kazina. U toj oblasti neophodno je uvesti zakonske okvire, a mogućnosti za veće budžetske prihode su izvjesdne”, prokomentarisao je Drecun.
Podaci Uprave za igre na sreću s kraja mart pokazuju da su prihodi od koncesija na kraju prošle godine bili malo iznad 16 miliona eura ili dva miliona viši nego 2021-ve. Takođe, da je u Crnoj Gori registrovano 20 priređivača igara na sreću koji su imali gotovo 900 kladioničarskih mjesta, odnosno 126 automat klubova.
