Na osnovu uvida u preostala sredstva kod ZZZ evidentno je da će, ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa u skorije vrijeme, doći do nedostatka sredstava za izmirenje obaveza po osnovu subvencija za zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Zavod je dobio 13 miliona Zakonom o budžetu, a na 22. jun mu je za tu namjenu ostalo 1,53 miliona
ZZZ neće imati novca da izvršava obaveze prema osobama sa invaliditetom
Vlada Dritana Abazovića usvojila je predlog rebalansa i poslala ga Skupštini 19. maja, ali kako sada stvari stoje, on se neće uskoro usvojiti. Čak je i pitanje da li će nova vlada, ukoliko se formira, ostati pri istom predlogu rebalansa ili će donijeti novi.
Jedna od stavki, koja je predviđena rebalansom, jeste obezbjeđivanje nedostajućih sredstava Zavodu za zapošljavanje za subvencionisanje zapošljavanja lica sa invaliditetom u iznosu od 13 miliona. Zavod je Zakonom o budžetu dobio 13 miliona, a rebalansom je planirano dupliranje te sume.
– Do sada su sve obaveze po ovom osnovu redovno izvršavane. Na osnovu uvida u preostala sredstva kod ove potrošačke jedinice evidentno je da će, ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa u skorije vrijeme, doći do nedostatka sredstava za izmirenja obaveza po ovom osnovu. Preciznije, Zakonom o budžetu za 2023. godinu Zavodu za zapošljavanje planirana su sredstva u iznosu od 13 miliona na izdatku 4184 – ostale subvencije u okviru aktivnosti subvencije poslodavcima koji zaposle lica sa invaliditetom. Na dan 22. jun na ovom izdatku raspoloživa su sredstva u iznosu od 1,53 miliona eura – precizirali su iz Ministarstva finansija (MF), na čijem čelu je Aleksandar Damjanović.
Preduzeća obavezna da dio dobiti uplate u budžet
Shodno članu 122 i članu 238 Zakona o privrednim društvima, akcionar ima pravo da učestvuje u raspodjeli dobiti društva u obliku dividende, kada je donijeta odluka o podjeli dobiti akcionarima i dividenda se po pravilu isplaćuje u novcu. Odredbama člana 266 zakona, propisano je da se odredbe ovog zakona koje se odnose na akcionarsko društvo shodno tome primjenjuju i na društvo sa ograničenom odgovornošću. Dakle, država ostvaruje svoja imovinska prava koja proističu iz vlasništva u privrednim društvima u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima, kazali su iz MF-a odgovarajući na pitanje da li državna preduzeća imaju obavezu uplate dobiti u budžet ukoliko se ne usvoji rebalans.
– U skladu sa prethodno pomenutim imovinskim pravima, a imajući u vidu značaj pitanja u vezi sa raspodjelom dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države, Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, usvojila informaciju o uplati dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države u državni budžet i donijela zaključke kojima su obavezana ova privredna društva da dio ostvarene neto dobiti u 2021. i 2022. godini uplate u državni budžet. Shodno tome, rebalansom su prihodi od kapitala planirani u iznosu od 44,3 miliona eura, što je za 40 miliona više u odnosu na prvobitno planirane i to je rezultat očekivanih uplata po osnovu raspodjele dobiti od privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu. Dakle, nezavisno od toga da li će se rebalans usvojiti ili ne, privredna društva su dužna da postupe po donesenim zaključcima – poručili su iz MF-a.
Pojasnili su da su Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu za 2023. godinu ukupni izdaci budžeta uvećani za 46,7 miliona eura i da se dodatna potrošnja odnosi na realizaciju podrške Evropske unije Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize, održavanje neplaniranih izbornih procesa (drugi krug predsjedničkih i vanredni parlamentarni izbori) i obezbjeđivanja nedostajućih sredstava Zavodu za zapošljavanje.
– U dijelu realizacije sredstava vezanih za EU paket energetske podrške koja proizilaze iz Finansijskog sporazuma, neophodno je stvoriti pretpostavke za realizaciju istih, za šta je preduslov bio usvajanje Predloga zakona o izmjeni Zakona o budžetu za 2023. godinu. Predlogom zakona o izmjeni Zakona o budžetu za 2023. godinu predviđeno je obezbjeđenje sredstava za finansiranje izbornog procesa. Naime, sredstva neophodna za realizaciju prvog kruga predsjedničkih izvora planirana su u okviru Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu kod Državne izborne komisije, dok sredstva za finansiranje drugog kruga predsjedničkih izbora, kao i vanrednih parlamentarnih, nijesu mogla biti planirana kroz Zakon o budžetu za 2023. godinu, koji je usvojen u decembru 2022. godine. Kako Predlog zakona o izmjeni Zakona o budžetu za 2023. godinu još uvijek nije usvojen, potrebna sredstva su obezbijeđena iz tekuće budžetske rezerve – precizirali su iz MF-a.
IZ REZERVE ĆE BITI MOGUĆE FINANSIRATI DIO NAVEDENIH AKTIVNOSTI I POTREBA, MEĐUTIM, NAJVEĆI DIO AKTIVNOSTI NEOPHODNO JE DA BUDU PREDMET IZMJENA GODIŠNJEG ZAKONA O BUDŽETU, PORUČILI SU IZ MF-A
PREDLOGOM ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BUDŽETU ZA 2023. GODINU UKUPNI IZDACI BUDŽETA UVEĆANI SU ZA 46,7 MILIONA EURA. DODATNA POTROŠNJA ODNOSI SE NA REALIZACIJU PODRŠKE EVROPSKE UNIJE CRNOJ GORI, ODRŽAVANJE NEPLANIRANIH IZBORNIH PROCESA I OBEZBJEĐIVANJA NEDOSTAJUĆIH SREDSTAVA ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE
Naglasili su da u sistemu javnih finansija postoje mehanizmi za prevazilaženje problema u finansiranju, ali da su oni ograničeni.
– Članom 43 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti definisano je da se sredstva tekuće rezerve koriste za neplanirane i nedovoljno planirane izdatke tokom fiskalne godine. Iz rezerve je moguće obezbijediti sredstva u granici, odnosno do nivoa planiranog za rezervu godišnjim zakonom o budžetu. S tim u vezi, iz rezerve će biti moguće finansirati dio navedenih aktivnosti i potreba, međutim, najveći dio aktivnosti neophodno je da budu predmet izmjena godišnjeg zakona o budžetu – poručili su iz MF-a.
