Višesatni sastanak lidera Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore Milojka Spajića i Alekse Bečića sa šefovima manjinskih stranaka završen je kasno sinoć bez dogovora o strukturi i sastavu nove vlade, nakon što su oni tražili da predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović u novoj vladi pokriva veliki broj oblasti, a potom razmijenjene optužbe zbog dosadašnjeg političkog djelovanja, saznaju „Vijesti“.
Prethodno naznačena struktura Vlade u kojoj bi bilo 21 ministarstvo i četiri potpredsjednika nije usvojena, a dogovoreno je da se neformalni razgovori nastave narednih dana.
Tokom sastanka koji je okončan oko ponoći, lideri manjinskih stranaka, koje su na izborima osvojile 10 poslaničkih mjesta, nekoliko puta su izlazili u odvojenu prostoriju radi konsultacija.
Ibrahimović, lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, Albanske Alijanse Genci Nimanbegu i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović tražili su da šef BS bude potpredsjednik Vlade za vanjske poslove, evropske poslove, politički sistem, unutrašnju politiku, bezbjednost i ministar vanjskih poslova, da vodi komisiju za politički system i da bude koordinator službi bezbjednosti, rekao je “Vijestima” sagovornik upoznat sa detaljima sastanka.
Na drugoj strani je to dočekano sa negodovanjem i optužbama za višedecenijsku saradnju sa Demokratskom partijom socijalista i partijsko uhljebljavanje, da bi lideri manjinskih stranaka potom zamjerili Spajiću da je bio član „apostolske vlade“ Zdravka Krivokapića a Bečiću predlaganje i donošenje u parlamentu Rezolucije o genocidu u Pivi i Velici, tvrdi izvor „Vijesti“.
Neformalni razgovori o sastavu 44. vlade, u kojima za sada učestvuju još i lideri koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koja će imati 13 poslanika, traju već par sedmica, a zvanični bi trebalo da počnu nakon što Državna izborna komisija (DIK) objavi konačne rezultate izbora. PES je na izborima 11. juna osvojio 24 mandata, a Demokrate će imati sedam poslanika.
Lider PES-a je odmah nakon izbora rekao da nema pregovora sa Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom URA, ali tada nije isključio mogućnost da u vladu uđe koalicija ZBCG. Šefovi manjinskih stranaka ranije su nagovijestili da im to nije prihvatljivo.
Prema nezvaničnim informacijama navodno su učesnicima u pregovorima trenutno nesporni Spajić kao kandidat za premijera i Bečić kao predsjednik Skupštine, iako jedan od izvora tvrdi da Nova srpska demokratija mjesto šefa parlamenta traži za svog lidera Andriju Mandića.
Prije sinoćnjeg sastanka, u pregovorima se bio iskristalisao model nove vlade koja bi mogla bi da ima četiri potpredsjednika – za spoljnje i evropske poslove, ekonomsku politiku, regionalni razvoj, unutrašnje poslove i politički sistem i bezbjednost i 21 ministarstvo.
Toliko potpredsjednika je imao i kabinet Dritana Abazovića, kada je izabran 28. aprila prošle godine, ali je u njoj bilo 18 ministarstava i dva ministra bez portfelja. Krivokapićeva vlada je imala 12 ministarstava.
Izvori “Vijesti” tvrde da je, po tom modelu, koji je sinoć postao upitan, iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada upravlja Ibrahimović, trebalo da se izdvoje saobraćaj i energetika, a iz Ministarstva poljoprivrede bi izdvojeno bio resor za vodoprivredu i šumarstvo.
Ideja je bila i da se iz postojećeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, razdvoje prostorno planiranje i ekologija, s tim da se ekologija doda Ministarstvu ekonomije, koje bi onda bilo Ministarstvo ekonomskog i zelenog razvoja.
Bilo je predviđeno da nova vlada ima i novo ministarstvo za državnu imovinu, zatim rada i socijalnog staranja, odbrane, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, vanjskih poslova, za EU integracije…
CIVIS, nekadašnji koalicioni partner GP URA, a sada PES-a, traži posebno ministarstvo za borbu protiv korupcije. Trenutno je Zoran Miljanić ministar bez portfelja zadužen za to.
“Vijesti” su ranije objavile da bi PES i Demokrate trebalo da se dogovore o čelnim pozicijama ministarstva spoljnih i unutrašnjih poslova, pravde i finansija. Takođe, tim partijama bi trebalo da pripadne i po jedno potpredsjedničko mjesto. Kao kandidat za ministra unutrašnjih poslova se pominje Momo Koprivica (Demokrate) i Andrej Milović (PES).
Obojica su takođe i u kombinaciji za Ministartsvo pravde.
BS je ranije tražio ministarstva poljoprivrede, rada i socijalnog staranja, odbrane i javne uprave, kao i Upravu za dijasporu.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, lider PES-a bi zadržao kontrolu nad poljoprivredom zbog dostupnosti EU fondova.
Albanskom forumu, čiji je nosilac liste bio lider Albanske alternative Nik Đeljošaj, ranije su nuđene dvije opcije – ako Đeljošaj želi ministarsku poziciju, dobiće dva ministarstva, dok je alternativa da sadašnji predsjednik Opštine Tuzi bude potpredsjednik Vlade, a da Albanski forum dobije uz to i jedno “veće” ministarstvo.
Izvor “Vijesti” je naveo da je Đeljošaj u razgovorima insistirao da rješenja za MUP, odbranu i vanjske poslove ne budu čisto partijska, i da se to naročito odnosi na unutrašnje poslove, da ne bi došli u situaciju da političari hapse i sprovode istrage.
Što se tiče odbrane i vanjskih poslova, on traži da na tim pozicijama kadrovska rješenja budu oni koji su jasno za NATO i prozapadno orijentisani i kao takvi duže vremena prepoznati.
HGI bi trebalo da dobije Ministarstvo kulture ili Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, dok je Genci Nimanbegu (Forca) najozbiljniji kandidat za čelo ministarstva zaduženog za evropske integracije.
Spajić se ranije odvojeno sastao i sa liderima koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem.
Knežević je, kako su “Vijesti” ranije objavile, tražio da ZBCG bude dio izvršne vlasti, konkretno da im pripadne Ministarstvo kapitalnih investicija i dio energetskog sektora.
On, međutim, kako je rekao jedan izvor, nije zainteresovan da bude dio izvršne vlasti.
