Ugovor u javnoj upravi zamjena za siguran glas

UGROŽENE JAVNE FINANSIJE: Pred izbore partije na vlasti u administraciji “uhljebili” 12.000 osoba

Moramo više da povedemo računa o otvaranju novih radnih mjesta u privredi, jer činjenica da smo pred izbore zaposlili 12.000 u javnom sektoru, pitamo se onda koliko je u realnom. Ako favorizujemo javni u odnosu na privatni, a on jeste dugo godina popularan, a sad posebno zbog povećanja zarada, na koji način mi to mislimo da finansiramo. Ukoliko nemamo novih radnih mjesta u privredi, nećemo moći da imamo održive javne finansije – poručio je Mulešković dodajući da ono što jeste sigurno da nam javne finansije u posljednje vrijeme koriste za zapošljavanje u javnom sektoru, bilo koji tip ugovora bio, kako bi se obezbijedili glasovi zaposlenih

Ugovori o djelu, bez konkursa, poznati i kao ,,kratkoročno zapošljavanje“ postali su praksa pred izbore. Prikupljanje izborne podrške plaćanjem iz budžeta za ugovore o djelu prepoznato je kao jedan od mehanizama za uticaj na volju građana. Međutim, kako upozorava ekonomski analitičar Mirza Mulešković, partijska zapošljavanja mogu biti opasna po ekonomsku održivost naše zemlje.

On navodi podatak da Crna Gora ima značajno veći broj zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na prosjek zemalja OeCD.

Forsirati privredu, a ne javni sektor

– Svi treba da pomognemo da bude drugačije. Da se radi i da tokom cijele godine stvaramo sistem koji će da prepoznaje kvalitetnog radnika. Moramo više da povedemo računa o otvaranju novih radnih mjesta u privredi, jer činjenica da smo pred izbore zaposlili 12.000 u javnom sektoru, pitamo se onda koliko je u realnom. Ako favorizujemo javni u odnosu na privatni, a on jeste dugo godina popularan, a sad posebno zbog povećanja zarada, na koji način mi to mislimo da finansiramo. Ukoliko nemamo novih radnih mjesta u privredi, nećemo moći da imamo održive javne finansije – poručio je Mulešković dodajući da ono što jeste sigurno da nam javne finansije u posljednje vrijeme koriste za zapošljavanje u javnom sektoru, bilo koji tip ugovora bio, kako bi se obezbijedili glasovi zaposlenih.

Podsjećamo da je u državnoj upravi, tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne izbore, zaposleno blizu 6.300 osoba, a do 1. juna zaključeno je više od 12 hiljada ugovora, pokazuju podaci dostavljeni Agenciji za sprečavanje korupcije, koje je analizirao MANS.

Zvanični podaci o zapošljavanju tokom izbornih kampanja, kako je saopšteno iz MANS-a, pokazuju da je više od polovine ugovora sklopljeno na određeno vrijeme.

– Blizu 30 odsto se odnosi na ugovore o djelu, osam odsto na ugovore o dopunskom radu, dok ostatak otpada na ostale vrste ugovora o radnom angažovanju – naveli su iz MANS-a.

Iz te nevladine organizacije su istakli da se, od svih zaključenih ugovora, 45 odsto odnosilo na angažovanje osoba u trajanju od mjesec.

Na period od dva do šest mjeseci je sklopljeno tek pet odsto ugovora, na neodređeno oko četiri, dok se 44 odsto ugovora odnose na konkretnu aktivnost, bez definisanog vremena trajanja.

Mulešković je istakao da se radi o zabrinjavajućim podacima koji će dodatno urušiti sistem javnih finansija.

– Ovo nije dobro zbog samih zaposlenih u javnoj upravi. Na ovaj način i ti zaposleni koji dobiju ugovor na kratko vrijeme su nesigurni i oni ne znaju šta će biti sa njihovom sudbinom poslije određenog perioda. Jer ljudi koji dobijaju takve ugovore su u veoma nesigurnom statusu što se tiče njihovog ostanka na tim radnim mjestima i negdje zavise od struktura koje su trenutno na vlasti – kaže Mulešković smatrajući da to nije dobro jer se time smanjuje i radni elan i sve ostalo.

– Imamo i problem da oni koji rade duži vremenski period u državnoj upravi da se na taj način i oni dezavuišu. Takođe, što je veoma problematično je da na taj način pokazujemo da nemamo dobro sređenu javnu upravu i još uz to ,,pravimo“ radna mjesta koja služe u izborne svrhe. Ovo je dugogodišnji problem i to mora da se zaustavi. Posebno imajući u vidu da imamo veliki problem sa javnom potrošnjom i da su relevantni izvještaji pokazali da moramo da racionalizujemo javnu potrošnju i da se više posvetimo prihodnoj strani – kazao je Mulešković dodajući da je za 2025. godinu prema projekcijama planirani rast 2,9 odsto BDP što će Crnu Goru staviti na posljednje mjesto zemalja regiona.

– To će biti najniži rast bruto društvenog proizvoda u odnosu na zemlje regiona. Tako da nam to sve pokazuje da ćemo imati problem sa javnim finansijama jer nemamo dodatnu novu ekonomsku vrijednost koja bi mogla to da pokrije. Nadalje, ovo nam govori da je neophodno što hitnije raditi reformu javne uprave, da se mora više voditi računa o tome da se moraju zapošljavati ljudi, da se negdje kroz to dovođenje u normalu i obezbijede i normalni uslovi za rad, ali i da se obezbijedi i sigurnost zaposlenih – poručuje Mulešković.