Ustavni sud Crne Gore sjutra će najvjerovatnije pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Crne Gore, saznaje „Dan“. Sudije će se na sjednici, koja je zakazana za sjutra, izjasniti po inicijativama savjetnika predsjednika države za ustavni sistem i pravna pitanja Borisa Bastijančića i Nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Izmjene Zakona o predsjedniku, koje se odnose na proceduru izbora mandatara za sastav Vlade, usvojene su u decembru prošle godine. Venecijanska komisija (VK) preporučila je tada poslanicima da ne usvajaju izmjene ovog propisa.
U inicijativi Bastijančića navodi se da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države. CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava. Ustavni odbor Skupštine predložio je Ustavnom sudu da odbaci inicijative, ocjenjujući da nema osnova za njihovo prihvatanje.
Milatović se nada otklanjanju nedoumica
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je ranije da se nada da će Ustavni sud ubrzo donijeti odluku po inicijativama, kako bi sve nedoumice u tom smislu bile otklonjene i kako bi funkciju predsjednika od prvog dana mandata mogao da vrši u punom kapacitetu.
Prema našim saznanjima, sudija izvjestilac u ovom predmetu je u rješevanju spornih pravnih pitanja imao u vidu i mišljenje Evropske komisije za demokratiju putem prava (Venecijanska komisija) na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Kako saznajemo, u predlogu odluke sudije izvjestioca u ovom predmetu, o kojoj će u petak glasati šest sudija Ustavnog suda (Budimir Šćepanović, predsjednik, Snežana Armenko, Dragana Đuranović, Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Momirka Tešić), navedeno je da, uzimajući u obzir i stavove Venecijanske komisije, zakonodavac (Skupština Crne Gore) je prekoračio svoja ovlašćenja i povrijedio ustavne principe na koje se ukazuje podnijetim inicijativama.
Izbori 11. juna
Odlazeći predsjednik države Milo Đukanović je, nakon što nije postignut dogovor oko novog mandatara za sastav Vlade ni poslije usvajanja izmijenjenog Zakona o predsjedniku, raspustio crnogorski parlament i raspisao vanredne parlamentarne izbore za 11. jun.
– Naime, Ustav je, u konkretnom slučaju, jasno razgraničio nadležnosti Skupštine i predsjednika Crne Gore, u odnosu na predlaganje i izbor predsjednika Vlade na način što „Skupština bira, a predsjednik predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade“. Ustavni sud je u tom smislu ocijenio da iz navedenih ustavnih određenja proizilazi da je jedino predsjednik Crne Gore nadležan da predloži mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade). S obzirom na to da su pitanja organa nadležnog da predlaže mandatara, postupka predlaganja mandatara, kao i nadležnosti predsjednika Crne Gore (postavlja i opoziva ambasadore), ustavna materija i da ne mogu biti predmet zakonskog uređivanja, zakonodavac je, po ocjeni Ustavnog suda, osporenim odredbama (člana 7.b stav 1, člana 7.f stav 1 i člana 7.h st. 2 i 4. Zakona prekoračio svoja ovlašćenja i ta pitanja uredio na način koji nije u saglasnosti sa Ustavom, konstatovao je, između ostalog, u predlogu odluke sudije izvjestioca o čemu će sjutra glasati sudije Ustavnog suda.
