Ohrabrujemo sve pripadnike bošnjačkog naroda da se slobodno izjasne, navode iz BS
Bošnjačka stranka pozvala je bošnjački narod u Crnoj Gori da u, susret popisu stanovništva, koji će biti održan u prvoj polovini novembra, da se slobodno izjasne kojim jezikom govore.
– Maternji jezik Bošnjaka je bosanski i ohrabrujemo sve pripadnike bošnjačkog naroda da se slobodno izjasne i iskažu da im je maternji jezik – bosanski – navode iz BS.
Saopštenje BS prenosimo u cjelosti:
Maternji jezik je neotuđivo pravo i temelj identiteta svakog pojedinca, kao i svskog naroda. Bošnjaci, kao autohton narod na ovim prostorima govore bosanskim jezikom, o čemu postoje brojni pisani tragovi, mada im je kroz istoriju, veoma često, to pravo uskraćivano.
U susret popisu stanovništva, koji će biti održan u prvoj polovini novembra, pozivamo sve građane Crne Gore da se slobodno izjasne kojim jezikom govore. Maternji jezik Bošnjaka je bosanski i ohrabrujemo sve pripadnike bošnjačkog naroda da se slobodno izjasne i iskažu da im je maternji jezik – bosanski. Opstojnost bošnjačkog naroda usko je povezana sa očuvanjem bosanskog jezika, koji je nesumnjivo jedan od ključnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka.
Zadovoljni smo što je bosanski jezik sa svim posebnostima koje proističu iz nacionalne i jezičke samoidentifikaciije, prepoznat i ugrađen u Ustavu Crne Gore, u čemu je Bošnjačka stranka dala ključni doprinos.
Nacionalni identitet Bošnjaka i njegovo pravo na imenovanje svog maternjeg – bosanskog jezika, trajna su tekovina savremene i multietničke i građanske Crne Gore, u čijem su utemeljenju pripadnici bošnjačkog naroda nesebično učestvovali.
Upotreba maternjeg jezika u obrazovnom procesu spada u temeljna ljudska i manjinska prava i to je osnov očuvanja nacionalnog identiteta naroda i zajednice. Kada je riječ o implementaciji sadržaja iz bošnjačke književnosti i jezika kroz obrazovni proces, urađeno je veoma malo.
Bošnjačka književnost je itekako bogata i izostankom sadržaja bošnjačke književnosti iz obrazovnog procesa, na gubitku je cijela obrazovna zajednica. Vjerujemo da će u nove planove i programe koje kreiraju državne obrazovne institucije bošnjačka književnost biti znatno zastupljenija.
Isto tako, smatramo da u javnom servisu, Radiju i Televiziji Crne Gore, treba biti oformljena redakcija na bosanskom jeziku, a kroz programe ovog javnog servisa treba proizvoditi više sadržaja iz jezičke, obrazovne i kulturne tradicije Bošnjaka u Crnoj Gori.
