Sudski savjet danas bi trebalo da odluči da li će čekati odluku ASK-a, ili će i bez toga utvrditi da li je Vesna Vučković kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) još provjerava da li je Upravni sud ugrozio javni interes, s elementima visoke korupcije, odlukom da sutkinja Vesna Vučković može biti kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.
ASK je u odgovoru “Vijestima” naveo da su tokom postupka prikupili većinu dokaza za odlučivanje u ovom predmetu, ali da im nedostaje dokumentacija iz Upravnog suda.
“Kao što smo već ranije obavijestili javnost, dužina trajanja postupka zavisi od pravosudnih institucija od kojih smo tražili da nam dostave odgovarajuću dokumentaciju. U konkretnom slučaju nedostaje dokumentacija iz Upravnog suda Crne Gore da bismo donijeli odluku. Analizom do sada prikupljenih podataka Agencija još nije utvrdila da li je bilo koja nadležna institucija tražila, odnosno izvršila nadzor nad Pravosudnim informacionim sistemom (PRIS). Ta informacija je neophodna kako bismo utvrdili da li postoji mogućnost uticaja ljudskog faktora na algoritam, što bi predstavljalo visok korupcijski rizik”, piše u odgovoru.
Pitanje je da li će Sudski savjet danas u nastavku sjednice, koja je prekinuta 14. juna zbog dopisa ASK-a, uopšte i obaviti intervju sa kandidatkinjom za predsjednicu Vrhovnog suda Vesnom Vučković, ili će taj posao opet odgoditi sve dok ASK ne donese odluku da li je prilikom odlučivanja po tužbi v.d. predsjednice Vrhovnog suda u Upravnom sudu možda i bilo ugrožavanja javnog interesa.
Nema obrazloženja
Sudski savjet (SS) bi danas, ukoliko odluči da nastavi rad bez odluke ASK-a, trebalo da utvrdi predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, koji prema zakonu o Sudskom savjetu i sudijama mora biti obrazložen od strane Opšte sjednice Vrhovnog suda.
Upućeni tvrde da bi tu mogao da se pojavi novi pravni problem jer za kandidatkinju Vesnu Vučković ne postoji obrazloženje Opšte sjednice Vrhovnog suda jer tokom tajnog glasanja u januaru ove godine ona, kako su tada saopštili, nije dobila potrebnu dvotrećinsku većinu od ukupnog broja sudija u tom sudu.
Vučković je nakon te sjednice dostavila tužbu Upravnom sudu tvrdeći da su kolege u Vrhovnom sudu onemogućile da i ona glasa tokom Opšte sjednice iako Poslovnik o radu tog tijela dozvoljava i da sudija – kandidat može da glasa.
Ukoliko većina članova SS odluči da Vučković i bez obrazloženog predloga bude kandidatkinja, s njom bi mogao biti obavljen intervju, ali i donijeta odluka da li će ona dobiti pun mandat za najvažniju funkciju u sudskoj grani vlasti.
ASK smatra da Sudski savjet i bez njihovog postupka “ima dovoljno podataka i elemenata za donošenje odluke o izboru predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore”.
“S obzirom na to da ih član 35 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama obavezuje da imaju predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda s imenom jednog kandidata, koji mora biti obrazložen”, navodi ASK u odgovoru.
Tužba brzo stigla na red
Inicijativa ASK-a da pokrene postupak da li je bilo manipulisanja PRIS sistemom ili nekog drugog uticaja po tužbi Vesne Vučković, stigla je nekoliko dana prije nego je SS 14. juna trebalo da, na osnovu presude Upravnog suda, odlučuje o izboru jedine kandidatkinje za čelnu poziciju u Vrhovnom sudu.
Ključni prigovor ASK-a se u tom slučaju odnosio na brzinu kojom je razmotrena tužba Vučković pred Upravnim sudom, što, kako su smatrali – nije bio slučaj u drugim primjerima i postupcima koji su se ticali tužbi koje su podnosile druge sudije ili tužiloci…
Posebno je apostrofirano i to što je Upravni sud na sebe preuzeo odlučivanje, odnosno utvrđivanje i predlaganje kandidata o kojem treba da odluči SS na osnovu pratećeg obrazloženja Vrhovnog suda, jer na januarskoj Opštoj sjednici nije utvrđena njena kandidatura uz obrazloženje da nije imala potrebnu kvalifikovanu većinu.
“Presudom Upravnog suda Crne Gore U. br. 5981/23 od 8. maja 2023. godine, koja je objavljena i javno dostupna, predložena je Vesna Vučković za kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda. Iako je Upravni sud na upitan način sebi dao za pravo da predloži kandidatkinju umjesto Opšte sjednice Vrhovnog suda, presuda ne sadrži obrazloženje tog predloga, a što je, shodno Zakonu, neophodno za odlučivanje o kandidatkinji”, odgovoreno je iz ASK-a “Vijestima”.
Upravni sud u čijem vijeću su bile sudije Dragan Đuretić, Ana Perović-Vojinović i Davor Stojković, rješavajući upravni spor po tužbi Vesne Vučković protiv Vrhovnog suda radi poništaja akta od 19. januara ove godine, donio je 8. maja presudu kojom je usvojena tužba v.d. predsjednice Vrhovnog suda.
Oni su presudom poništili akt Vrhovnog suda i donijeli odluku da je “predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore kandidatkinja Vesna Vučković”.
Sud je ocijenio da je glasovima 12 sudija, tužilja ostvarila neophodnu podršku da bude kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda.
“Naime, ako se računa 2/3 većina u odnosu na postojeći broj sudija, koji je na dan glasanja iznosio 17, glasovi od strane 12 sudija su dovoljni jer predstavljaju dvotrećinsku većinu. Kriterijum postojećeg broja sudija već je bio primijenjen prilikom glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kada je utvrđen predlog sudije M. R., u kom trenutku je Vrhovni sud imao 14 (četrnaest) sudija, što se utvrđuje iz Zapisnika sa Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore I Su br.81/21-I od dana 31. 3. 2021. godine”, piše u presudi.
Upravni sud je dao ocjenu oko okolnosti da Vesni Vučković nije omogućeno glasanje na Opštoj sjednici Vrhovnog suda iako zato nije postojao zakonski razlog.
“Imajući u vidu određenje iz člana 9 Poslovnika da pravo glasa imaju sudije i predsjednik suda, iz čega proizilazi da je i tužilja kao sudija tog suda imala pravo glasa, morao se proporcionalno umanjiti broj sudija u odnosu na koji se vršilo računanje dvotrećinske većine, za jedno mjesto, odnosno jedan glas i to tužilje. Suprotnim tumačenjem i računanjem glas tužilje je računat samim tim kao negativan čime je dovedena već na početku glasanja u neravnopravan položaj. Dakle, pravilan pristup kod računanja dvotrećinske podrške u odnosu na ukupan broj sudija je nametao računanje u odnosu na 18 sudija, zbog čega računskom metodom glasovi od strane 12 sudija koje je tužilja ostvarila, predstavljaju takođe neophodni broj za kvalifikovanu većinu od 2/3 sudija Vrhovnog suda”, piše u presudi Upravnog suda.
Fotelja predsjednika Vrhovnog suda upražnjena je od kraja decembra 2020. godine kada je dugogodišnja prva žena pravosuđa Vesna Medenica odlučila da napusti sudstvo iako je uveliko, nezakonito trošila treći mandat.
Vesna Vučković u v.d. mandatu tu funkciju pokriva od septembra 2021.
SDT utvrđuje ko je “peglao” izvještaj o prihodima
Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet i zatražilo od Agencije da dostavi cjelokupne spise predmeta u odnosu na postojanje drugog izvještaja o prihodima v.d. predsjednice Vrhovnog suda.
To piše u odgovoru ASK-a koji je naveo da su oni spise predmeta prvo dostavili Vrhovnom sudu koji je potom slučaj delegirao SDT-u.
“U odnosu na postojanje drugog izvještaja Agencija je mišljenja da je do njega došlo kriminalnom djelatnošću za sada nepoznatih lica, zbog čega je i spise predmeta dostavila Vrhovnom državnom tužilaštvu radi pokretanja postupka. Specijalno državno tužilaštvo je formiralo predmet i zatražilo od Agencije da dostavi cjelokupne spise predmeta”, navodi ASK.
Agencija je tražila od tužilaštva da utvrdi kako je, odnosno čijim propustom ili namjerom, došlo do toga da u opticaju postoje dvije različite verzije izvještaja o prihodima i imovini sutkinje Vučković za 2020.
ASK je zbog dva različita izvještaja pokrenuo upravni postupak.
Oni su u obraćanju VDT-u naveli da je nemoguće da na zakonit način budu generisana dva dokumenta sa različitim izvještajnim podacima o prihodu javnog funkcionera.
Vučković je, tokom upravnog postupka, nepoklapanje podataka pravdala time da je njen originalni izvještaj neko mijenjao u ASK-u, jer je, kako tvrdi, prethodno dala tačne i potpune podatke, što je potkrijepila uporednom kopijom – izvještajem dostavljenim Sudskom savjetu 17. marta 2021.
Iz ASK-a su obrazložili da su provjerom i poređenjem prijavljenih podataka s podacima koji se nalaze u evidenciji državnih organa, odnosno Sudskog savjeta – utvrdili da se ne poklapa sadržaj, odnosno navedeni prihodi Vesne Vučković i njenog supruga Branka Vučkovića, zbog čega je i pokrenut upravni postupak.
Izvor: Vijesti
